Nakon pravog potonuća u vrijeme karantene, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj i EU počela se oporavljati, pokazuju novi podaci hrvatske i statistike EU.
Podaci Eurostata pokazuju, naime, da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u srpnju porasla 5,7 posto u odnosu na mjesec ranije, dok je mjesečni rast u lipnju iznosio 7,3 posto. To su prvi mjeseci rasta industrijske proizvodnje nakon tri mjeseca pada, od kojih je veći dio razdoblja bio pokriven lockdownom, odnosno zaključavanjem gospodarstva. Tako je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u svibnju na mjesečnoj razini, prema podacima eurostatističara, pala 1,8 posto, u travnju je potonula 7,7 posto, a u ožujku 1,4 posto.
Oporavlja se i industrija u EU
Stanoviti oporavak bilježi i industrija na razini cijele EU. Podaci Eurostata pokazuju da je industrijska proizvodnja u srpnju u EU porasla 4,1 posto u odnosu na mjesec ranije, dok je njen mjesečni rast u lipnju iznosio 9,6 posto, a u svibnju 11,5 posto. U travnju je industrijska proizvodnja u EU pala čak 18,2 posto u odnosu na mjesec ranije, dok je njen pad na mjesečnoj razini u ožujku iznosio 10,6 posto.
Očito su otključavanje gospodarstva i kakva – takva normalizacija prometa dali zamah kako hrvatskoj, tako i europskoj industriji. O tome svjedoče i sami industrijalci, koji kažu da su zbog ukidanja karantene imali atipično ljeto u kojem su radili punom parom.
Neuobičajeno ljeto za industriju
“Ljeto je obično razdoblje godišnjih odmora, tada se radi znatno manje nego inače, ali ove smo godine imali pravo radno ljeto u kojem smo radili punim kapacitetima. Proizvodili smo za stare kupce s njemačkog, austrijskog, belgijskog, nizozemskog, švicarskog i drugih tržišta, a dobili smo i neke nove kupce iz Francuske. Posebno nas veseli oporavak talijanskog tržišta koje nam je značajno, a koje se probudilo nakon lockdowna i s kojeg su nam se vratili kupci”, kaže čelni čovjek požeške industrije namještaja Spin Valis, Zdravko Jelčić.
Izvor: Index
Dodaje kako su tijekom lipnja, srpnja i kolovoza imali pet do 10 posto veću proizvodnju, kako u kojem dijelu asortimana. U odnosu na vrijeme karantene, kada je cijelo gospodarstvo bilo na aparatima, rast je, ističe Jelčić, vrlo velik.
“Sve to budi optimizam. Svjesni smo da će ova godina biti slabija od prošle, ali ako ne bude novog lockdowna, što ne očekujemo, na kraju će rezultat biti zadovoljavajući”, napominje Jelčić.
Tvornice su tijekom ljeta nadoknađivale zaostatke iz vremena karantene
I Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ističe da se industrija počela buditi. Tvornice su tijekom ljeta, kaže, uglavnom nadoknađivale zaostatke iz proljeća, kada su mnoge u vrijeme karantene svoje radnike poslale na godišnji odmor. S druge strane, pojedine industrijske grane, poput prehrambene industrije, i u vrijeme lockdowna su povećale proizvodnju, a taj su trend nastavile i tijekom ljeta. Jedan od razloga tome je i turizam, odnosno veći broj kupaca njihovih proizvoda.
“Možemo očekivati da će se i na jesen nastaviti trend rasta industrijske proizvodnje, ali više u sektorima koji su orijentirani na domaće tržište, poput prehrambene i farmaceutske industrije”, ističe Ivanov.
Izvor: Index
Oporavak industrije, dodaje naša sugovornica, pridonijet će i oporavku hrvatskoga gospodarstva u cjelini. Naravno, do određene mjere, s obzirom na to da Hrvatska već odavno nema jaku industriju. Zbog toga, zaključuje Ivanov, veći utjecaj na oporavak mogao bi imati projekt obnove Zagreba od nedavnog potresa i ostali infrastrukturni projekti koji će se sufinancirati novcem EU.
Od oporavka industrije ne treba imati prevelika očekivanja
Iako je hrvatska industrija tijekom ljeta na mjesečnoj razini rasla, na godišnjoj je razini nastavila padati. Tako je, prema podacima eurostatističara, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u srpnju bila 1,6 posto manja nego u srpnju prošle godine, dok je u lipnju pala 1,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. U proljetnim je mjesecima pad industrijske proizvodnje u nas bio dramatičan u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, pa je tako u svibnju potonula čak 12,4 posto, u travnju 11 posto, a u ožujku 4,9 posto. Slična su kretanja i u industriji na razini cijele EU.
Već i ti podaci govore da od oporavka industrije u hrvatskom slučaju ne treba imati prevelika očekivanja. Industrijska se proizvodnja, doduše, počela oporavljati od prvog korona udara, no u ovoj će godini, općenito gledano, biti slabija nego prošle godine. Puno će toga u nastavku godine ovisiti i o kretanju koronavirusa, što u ovom trenutku nitko ne može predvidjeti. Unatoč tome, zaključuju ekonomisti, već i početak oporavka industrije nakon što je gospodarstvo poslije karantene ponovno “prodisalo” budi nadu.
