EU želi reciklirati svu plastiku.Što je s Hrvatskom?

U Hrvatskoj postoji oko 700 tvrtki koje proizvode plastiku, od kojih 100 proizvodi isključivo PVC vrećice.

Kako piše Poslovni Dnevnik, upravljanje plastikom jedno je od najkontroverznijih pitanja koje ni Europska unija ni Hrvatska do sada nisu uspjele riješiti.

S obzirom na često različite interese 28 zemalja članica, EU je do sada ostavila pojedinačna nacionalna zakonodavstva kako bi se bavila gorućim problemom plastike, unatoč tom potezu, Europska strategija za plastiku konačno je usvojena prošlog tjedna, što je dio prijelaz u više kružnih gospodarstava.

Kao što je istaknuto u predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, ova će strategija zaštititi okoliš od plastičnog zagađenja i istodobno potaknuti daljnji rast i inovacije.

Nema jednokratnih vrećica? Izgleda da je to način na koji idemo.

“Promjena načina na koji su proizvodi dizajnirani, proizvedeni, korišteni i reciklirani u EU imaju solidnu poslovnu osnovu, preuzimajući vodeću ulogu u ovom tranziciji, stvorit ćemo nove mogućnosti za ulaganja i otvoriti nova radna mjesta.

Do 2030. sva plastična ambalaža na tržištu EU-a bit će prikladna za recikliranje, uporaba plastične mase za jednokratnu uporabu bit će smanjena, a namjerna uporaba mikro-plastike bit će ograničena ”, navodi Europska komisija. Proizvedeno u Europi godišnje, manje od 30 posto se zapravo reciklira, nereciklirana plastika je velika prijetnja, upozorava EU za okoliš, osobito na more, a 85 posto otpada koji se nalazi na plažama je plastično.

Hrvatski zastupnik Davor Škrlec istaknuo je kako je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji koja se protivila Europskoj strategiji plastike zbog snažnog lobiranja proizvođača plastičnih vrećica u zemlji i smatra da su njihovi argumenti varljivi.

Ukupan izvoz hrvatske industrije plastike i gume iznosio je 707 milijuna eura.

Škrlec je dodao da je ovo prilika za nove inovativne tvrtke koje će stvoriti recikliranu plastiku, koja će u narednim desetljećima biti visoko tražena na tržištu. Vrijednost nereciklirane plastike procjenjuje se na 1,5 milijardi eura godišnje. Inovativna riječka tvrtka, Mi-Plast, mogla bi imati koristi od nove strategije koja razvija nove bioplastične tehnologije u brojnim EU projektima. Filip Miketa, voditelj istraživanja i razvoja u Mi-Plastu, istaknuo je da je nova strategija dobrodošla i da vjeruju da je konačno vrijeme da se nešto konkretno učini u vezi s tim pitanjem.

Taj potez donosi i prilike za gospodarstvo.

“Ovo je sjajna vijest za sve tvrtke i druge partnere u lancu otpada, koji bi trebali pridonijeti ulaganju u ovaj sektor, a time i rast zaposlenosti u sektoru rada i kapitala. Pitanje plastičnih vrećica je složeno i osim tu strategiju, druge direktive Europske komisije također treba uzeti u obzir, očekuje se da će se ovo pitanje riješiti u sljedećih nekoliko godina, i na tome intenzivno radimo, rekao je Miket.

Postoji očigledna potreba za boljom suradnjom između komunalnih poduzeća i tvrtki za recikliranje u preradi plastike, a to bi mogao biti udarac u procesne potrebe.