Elektronički otpad je najbrže rastući otpad u EU-u, a reciklira ga se samo 40 posto, a ostatak je nerazvrstan.
Razina recikliranja razlikuje se od jedne države članice do druge. Iznenađujuće je da najveći postotak recikliranja e-otpada ima Hrvatska 81,3 posto. Naime, Hrvatska je u zbrinjavanju i recikliranju drugih vrsta otpada pri europskom dnu.
Elektronički uređaji i električna oprema sastavni su dio modernoga života. Teško je i zamisliti život bez perilica rublja i usisivača ili pametnih telefona i računala. No otpad koji oni proizvode otežava smanjenje ekološkog otiska EU-a.
Elektronički i električni otpad (e-otpad) obuhvaća niz različitih proizvoda koji se bacaju nakon uporabe. Veliki kućanski uređaji, poput perilica rublja i električnih štednjaka, čine više od polovine prikupljenog e-otpada. Slijede informatička i telekomunikacijska oprema (prijenosna računala i printeri), potrošačka elektronika i fotonaponske ploče (videokamere, fluorescentne žarulje) i mali kućanski uređaji (usisivači, tosteri).
Sve druge kategorije, primjerice električni alati i medicinski uređaji, zajedno čine samo 7,2 posto prikupljenog e-otpada.
Zašto reciklirati elektronički i električni otpad?
Odbačena elektronička i električna oprema sadržava potencijalno štetne tvari koje onečišćuju okoliš i povećavaju rizik za osobe koje se bave recikliranjem e-otpada. Kako bi riješio taj problem, EU je donio zakon kojim se sprečava uporaba određenih kemikalija, primjerice olova.
Veliki broj rijetkih minerala koji se koriste u modernim tehnologijama potječe iz zemalja u kojima se ne poštuju ljudska prava. Kako bi se izbjegla nenamjerna potpora oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava, zastupnici su donijeli pravila kojima se od europskih uvoznika rijetkih minerala zahtijeva provjera podobnosti dobavljača.
Kako EU smanjuje e-otpad?
Europska komisija predstavila je u ožujku 2020. godine novi akcijski plan za kružno gospodarstvo u kojem je smanjenje elektroničkog i električnog otpada jedan od ključnih prioriteta. U prijedlogu se izričito navode neposredni ciljevi kao što su „pravo na popravak” i veća mogućnost ponovne uporabe, uvođenje univerzalnog punjača i poticaji za recikliranje elektronike.
„Akcijskom planu za kružno gospodarstvo važno je pristupiti holistički. Ako želimo uspješno kružno gospodarstvo, načela kružnosti moraju se primjenjivati u svim fazama lanca vrijednosti”, rekao je izvjestitelj Europskog parlamenta o akcijskom planu Europske komisije za e-otpad Jan Huitema, zastupnik iz Nizozemske dodavši kako je „u svijetu 2017. godine proizvedeno 44,7 milijuna metričkih tona e-otpada, a samo 20 posto je reciklirano na odgovarajući način.”
