Proizvodnja je dugo bila industrija koja je sinonim za transformaciju – evolucija koja je utjecala na ljudsku povijest od dana industrijske revolucije. Danas, pametna tehnologija u proizvodnji, donosi novi val inovacija i automatizacije, što dovodi do dramatičnih pomaka u ekonomiji proizvodnih jedinica.
Ne bi trebalo biti iznenađenje za svakoga tko je slijedio digitalnu transformaciju u drugim sektorima da je ta transformacija pokrenuta softverom, podacima i strojnim učenjem.
Industrija 4.0 vs. automatizacija 4.0
Pojam “Industrija 4.0“, poznat i kao Četvrta industrijska revolucija, korišten je za definiranje tekuće automatizacije tradicionalnih proizvodnih procesa. Danas je industrijska automatizacija po mjeri prilično zrela. Postoje stotine sistemskih integratora koji proizvođačima pružaju sustave po mjeri dizajnirane za izvršavanje jednog zadatka ili niza zadataka. Tako se Coca-Cola puni u boce i tako General Motors zavaruje svoje automobile.
Problem s ovakvim rješenjima “tvrde automatizacije” jest taj što ekonomski imaju smisla samo za proizvode s velikom procjenom potražnje, zrelim dizajnom proizvoda i proizvodima s dugim životnim ciklusom. Proizvodi koji se često mijenjaju – poput potrošačkih proizvoda ili uređaja mrežne infrastrukture – neprikladni su za ovu vrstu automatizacije.
Dobra vijest za proizvođače je da su senzori i računalna infrastruktura evoluirali kako bi postali korisni za rješavanje upravo tih problema i rješavanje klase proizvoda koji su se prije smatrali neprikladnima za automatizaciju.
Digitalna transformacija u proizvodnji pokrenuta je napretkom u računalnom vidu, strojnom učenju, podacima i računalnoj infrastrukturi, zajedno s hardverom koji ima dobro definirana sučelja za kontrolu softvera i jednostavnu integraciju. Ovo je sljedeća faza automatizacije u proizvodnji – ono što bismo mogli nazvati “Automatizacija 4.0“.
Kako je softver u porastu u proizvodnji?
Kada se proizvodnjom upravlja softverom, poznatim i kao softverski definirana proizvodnja, dotični softver stvara apstrakcijski sloj koji pokreće i nadgleda sve proizvodne procese – od dizajna do planiranja, programiranja, montaže, ispitivanja i pregleda.
Softverski definirana proizvodnja u direktnoj je suprotnosti sa proizvodnjom postojećeg stanja koja traje zadnjih 30 godina. Uz hardverski definiranu proizvodnju, mala je fleksibilnost i ograničena mogućnost korištenja podataka za poboljšanje operacija. Sam hardver izuzetno je složen, koči produktivnost i zahtijeva zamorno ljudsko sudjelovanje u gotovo svakom koraku postavljanja ili promjene postupka automatizacije proizvodnje.
Automatizacija ima vrlo malo prodora u aktivnosti montaže i inspekcije izvan nekolicine sektora. Postavljanje tradicionalnih sustava automatizacije može utjecati na brzinu na tržištu i proizvodne linije koje miruju zbog ograničenih mogućnosti dijagnosticiranj osnovnih uzroka problema te brzih rješavanja tih problema. Softverski definirana proizvodnja preokreće status quo usredotočujući logiku i inteligenciju u softver umjesto u hardver.
Softver u našim tvornicama
Jednom kada softver nadgleda hardver automatizacije i uči iz podataka prikupljenih na tvorničkom pogonu i podataka iz integracija u druge tvorničke sustave koji pohranjuju ishode procesa, algoritmi i odluke ugrađeni u softver neprestano postaju pametniji. Ova inteligencija omogućuje da softver postane moćniji, a hardver pojednostavljen – i što je najvažnije, rješenje za automatizaciju može se prenamijeniti i rekonfigurirati.
Tvornička proizvodnja ima koristi od povećane fleksibilnosti i ponovljivosti, ne samo za jedan životni ciklus proizvoda, već i za godine razvoja strategije proizvoda, promjene u opskrbnom lancu i inovacije u dizajnu. Da bi se dodatno pomoglo u upravljanju proizvodnim procesom, podaci i upravljane aplikacije mogu se graditi na softverskom platou za upravljanje kvalitetom, sljedivošću i konfiguracijom.
Kad softver postane pametniji, a hardver izravniji, cijeli proizvodni proces funkcionira bolje. Proizvođači vide značajan porast produktivnosti, smanjenje zastoja, niže stope kvarova sklopljenih dijelova, brže vrijeme za stavljanje na tržište i veći povrat na raspoloženu imovinu.
Kojim smjerom se krećemo?
Kad razmišljamo o modernom podatkovnom centru za računalstvo u oblaku, on se može ažurirati klikom na gumb i konfigurirati tako da osigura da drugi strojevi uskoče kada jedan zakaže. Problemi se lako mogu pratiti do njihovog izvora, a resursi se lako mogu prilagoditi kako bi se zadovoljila povećana potražnja.
Upravo je to vizija budućnosti proizvodnje. Kada je pametni softver u središtu tvornice, poboljšanja dizajna i promjene procesa mogu se rasporediti u tvornici bez zastoja radi ponovne obrade. Otpornost je ugrađena u sustave automatizacije, a problemi s proizvodima s kojima se kupci susreću mogu se pratiti do tvorničkih uvjeta i specifičnih procesa koji su stvorili problem.
Kada se potražnja poveća, dodatna proizvodnja može se isporučiti on-line u drugim svjetskim tvornicama u roku od nekoliko minuta. Kako napredujemo dalje u ovom valu digitalne transformacije u proizvodnji, mi se približavamo tom cilju.
U međuvremenu, rani korisnici već uživaju koristi poput veće kvalitete proizvodnje, povećane produktivnosti svojih linija, smanjenih troškova i povećane elastičnosti svog opskrbnog lanca.
