OČEKIVANJA u hrvatskom gospodarstvu u srpnju su blago poboljšana u odnosu na mjesec ranije, dok su na razini Europske unije i eurozone blago smanjena, pokazalo je redovno mjesečno izvješće Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj u srpnju 2019. uvećan je za 0,2 boda, na 112,4 bodova, izračunali su u Europskoj komisiji. U lipnju je smanjen za 1,3 boda u odnosu na mjesec ranije.
Najviše su u srpnju poboljšana očekivanja u maloprodajnom sektoru, čiji je indeks porastao za 4,2 boda u odnosu na lipanj, dosegnuvši 9,4 bodova.
Veći optimizam iskazan je i u industriji, čiji je indeks uvećan za 3,5 bodova, na 8,7 bodova.
Lošije raspoloženje među potrošačima i pogoršana očekivanja u građevinskom sektoru
Raspoloženje među potrošačima u srpnju je pogoršano u odnosu na lipanj. U srpnju je vrijednost toga indeksa pala za 3,5 bodova, na minus 5,3 boda.
Pogoršana su i očekivanja u građevinskom sektoru, čiji je indeks skliznuo za 1,4 boda, na 14,6 bodova. Blago su oslabjela i u uslužnom sektoru, s obzirom na pad indeksa za 0,9 bodova, na 20,2 boda.
Na razini Europske unije ESI je u srpnju skliznuo za 0,3 boda, na 102 boda, pokazalo je izvješće Komisije.
Najviše su pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u industriji i maloprodaji, očitovana u klizanju indeksa za dva odnosno 1,3 boda.
Raspoloženje je blago pogoršano u građevinskom sektoru, čiji je indeks skliznuo 0,6 bodova.
Blago su pak porasla očekivanja u uslugama, čiji je indeks porastao za 0,8 bodova, a blago je poboljšano i raspoloženje potrošača, za jedan bod.
Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u eurozoni, u Velikoj Britaniji i Poljskoj, indeks ESI smanjen je za po 0,8 bodova.
Indeks ekonomske klime u eurozoni također je blago smanjen u srpnju, za 0,6 bodova, na 102,7 bodova.
Najviše pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u građevinarstvu
Najviše su pritom pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u građevinarstvu, čiji je indeks pao za 2,6 bodova u odnosu na lipanj.
Splasnulo je i raspoloženje u industriji i maloprodaji, čiji su indeksi skliznuli za 1,8, odnosno 0,8 bodova u odnosu na prethodni mjesec. U uslugama je raspoloženja također blago pogoršano, uz pad indeksa za 0,4 boda.
Blago je poboljšano tek raspoloženje među potrošačima, čiji je indeks porastao za 0,6 bodova.
Među vodećim je gospodarstvima eurozone najviše pogoršano raspoloženje u njemačkom gospodarstvu, uz pad ESI-ja za 2,4 boda. U Francuskoj je ostalo nepromijenjeno.
S druge strane, najviše je poboljšano raspoloženje u Nizozemskoj, čiji je indeks uvećan za 1,7 bodova, a slijede Italija i Španjolska, s rastom ESI-ja za 1,4, odnosno 0,6 bodova.
Odvojeno je izvješće EK-a pokazalo značajno pogoršanje poslovne klime u eurozoni u srpnju, uz pad odgovarajućeg indeksa BCI-ja za 0,29 bodova, na minus 0,12 bodova.
