Inteligentna tehnologija je snaga koja je pametne tvornice učinila izvedivim ciljem. To obuhvaća bilo koju tehnologiju koja koristi baze podataka, senzore i bežični pristup. Takve sposobnosti pomažu tehničaru da osjeti okolinu, prilagodi se i pruži optimalna rješenja krajnjim korisnicima.
To može biti temeljni dio samog proizvoda. Time se poboljšava funkcionalnost proizvoda. Senzori i procesori mogu se integrirati u proizvode za prikupljanje i slanje podataka u oblak (cloud) proizvoda. Ti se podaci zatim pohranjuju, analiziraju i koriste za prilagođavanje i poboljšanja u stvarnom vremenu.
Inteligentna tehnologija ima i fizičke i logičke aplikacije. Takva tehnologija ima potencijal da prilagodi svoje ponašanje kako bi bolje odgovarala okolini. Širok raspon senzora pruža podatke. Kada se analiziraju dobiveni podaci, mogu se upotrijebiti za poduzimanje koraka za bolje razvijanje proizvoda i metodologija.
Pametna tehnologija ima sposobnosti učenja. Umjetna inteligencija, strojno i duboko učenje omogućuju tehničaru prepoznavanje uzoraka i poboljšanje performansi. Cilj iza toga je stvaranje inteligentnih mreža u cijelom lancu vrijednosti. Te mreže okupljaju ljude, podatke i procese kako bi se razvile nove najbolje prakse.
Najvažniji trendovi tehnologije:
1.IoT – Internet stvari – Sve veći broj proizvoda koje danas koristimo dolazi s računalnim mogućnostima.
- To omogućuje komunikaciju s drugim uređajima, kontrolnim centrima i krajnjim korisnicima.
- Priključeni uređaj može prikupljati podatke i poslati ih radi daljnje analize. Uređaji IoT-a imaju mogućnosti izvješćivanja u stvarnom vremenu, što je korisno za praćenje stanja i brigu o svim problemima na licu mjesta.
-
Biti u mogućnosti koristiti i nadzirati uređaje na daljinu je jedna od najvećih prednosti koje je IoT donio svijetu. IoT uređaji su novi standard svugdje. Neki uređaji, poput pametnih hladnjaka i kava, namjenjeni za potrošače. No, ipak većina njih je napravljena za poduzeća i industrijske pogone.
2.Cloud Computing – Cloud obnavlja način na koji pohranjujemo i pristupamo podacima.
- Cloud computing je mreža udaljenih poslužitelja koje pojedinci i tvrtke mogu koristiti za pohranu, upravljanje i obradu podataka bez potrebe za oslanjanjem na lokalno računalo ili poslužitelja. Omogućuje učinkovito dijeljenje resursa, poput softvera i podataka.
- Omogućuje dijeljenje i pristup podacima svima s dopuštenjem za pristup. To mogu biti zaposlenici ili dioničari tvrtke ili klijenti, čak i s udaljenih lokacija.
- Uklanja troškove održavanja vlastitih poslužitelja i umrežavanja, što smanjuje troškove. Uz cloud, čak i male tvrtke imaju pristup softveru i tehnologijama koje su prethodno bile ograničene na velika poduzeća.
3.Aditivna proizvodnja – aditivna proizvodnja, posebice 3D tisak, u zadnje je vrijeme dobila veliku pozornost.
- Novi materijali se koriste za stvaranje proizvoda. Takve nove tehnike omogućuju bržu i praktičniju proizvodnju. Rezultat je znatan pad troškova, osobito u izradi prototipa.
- Dok je 3D ispis prethodno bio ograničen na veće industrijske i komercijalne korisnike, sada su pisači dostupni i pojedinačnim korisnicima i malim tvrtkama.
4.Smart senzori – Smart senzori su uređaji koji imaju različite mogućnosti obrade podataka.
- Mjere ulaze iz okoline kao i svi drugi senzori, ali se mogu programirati da izvode unaprijed definiranu radnju kada otkriju određeni okidač iz tog okruženja. Senzor obrađuje podatke i prenosi ih na drugi sustav.
- Ovi novi senzori su raspoređeni u širokom rasponu industrije, jer su vrlo praktični i mogu se prilagoditi za sve vrste poslova. Sada se koriste u pametnim električnim mrežama i znanstvenim istraživanjima.
- Zahvaljujući pametnim senzorima, obrada skupa podataka o okolišu može biti potpuno automatizirana, smanjujući potrebu za ljudskom interakcijom, što čini proces prikupljanja učinkovitijim i pristupačnijim. Kako pametni senzori koriste nova tehnološka rješenja, mnogi od njih pružaju točnije podatke od starijih uređaja.
5.Automatizacija – Automatizacija omogućuje izvršenje zadataka uz minimalnu ljudsku intervenciju.
- Neki oblici automatizacije potpuno su eliminirali ljudsku intervenciju. Na primjer, razvoj automatskih telefonskih sustava omogućuje pozive u svijetu bez intervencije ljudskog operatera.
- Automatizirana tehnološka rješenja danas su sveprisutna. Oni pružaju rješenja za
proizvodnju i isporuku neograničenog raspona roba i usluga. Automatizacija se koristi u informacijskoj tehnologiji, vojsci, komunalnim uslugama, transportu, proizvodnji i drugim industrijama. Također se vrlo brzo razvija, svakodnevno se izmišljaju, razvijaju i testiraju novi oblici automatizacije. - Ovo nije ograničeno samo na fizičke uređaje. Napredak automatizacije također se vidi u raznim softverskim aplikacijama. Na primjer, poslovna inteligencija u aplikacijama je automatizacija visoke kvalitete. Poduzeća iz cijelog svijeta iskorištavaju ga kako bi pojednostavnili svoje poslovanje i učinili ih učinkovitijima.
6.Umjetna inteligencija, strojno učenje i duboko učenje – Umjetna inteligencija (AI) je upotreba inteligentnih strojeva izgrađenih da rade i reagiraju na ljudski način.
- Takvi strojevi prepoznaju govorne obrasce, sami rješavaju probleme, nauče na temelju prošlih interakcija i planiraju za buduće.
- Strojno učenje već je bitan dio današnje tehnološke industrije. Ona identificira uzorke putem ulaznih podataka, a zatim poboljšava performanse na temelju tog unosa, a da nije posebno programirana za tu svrhu. Upotrebljava samo-prilagodljive algoritme koji su sve bolji u analizi i pronalaženju uzoraka s novim iskustvima ili podacima.
- Duboko učenje je vrsta naprednijeg strojnog učenja. Cilj mu je oponašati rad ljudskog mozga. To može učiniti zahvaljujući neuronskim mrežama. Te mreže pomažu stvoriti obrasce koji se kasnije koriste u donošenju odluka.
- Pametni uređaji mogu se upariti zajedno s sustavima koji koriste strojno i duboko učenje za obradu velikih podataka. Analizirajući bogatstvo informacija s uređaja, nova se pitanja i prilike mogu naći brže nego ikad prije.
7.Cybersecurity i Blockchain tehnologija – Uz povećanu povezanost svih dijelova lanca vrijednosti, raste i potreba za sigurnošću.
- Standardni komunikacijski protokoli omogućuju učinkoviti protok i razmjenu informacija putem Interneta, ali oni ostaju ranjivi na mnoge vrste sigurnosnih eksploatacija. To je dovelo do povećane potrebe za sigurnosnim rješenjima. Industrijski sustavi i proizvodne linije suočavaju se s dramatičnim povećanjem prijetnji. To je osobito slučaj u današnjem svijetu, jer je cyber kriminal postao mnogo složeniji nego što je prije bio.
- Potreba za boljom sigurnošću dovela je do razvoja naprednih rješenja koja mogu pomoći u zaštiti tvrtke, procesa i podataka. Blockchain je jedno od tih rješenja. To je decentralizirana, digitalizirana javna knjiga transakcija koje koriste Distributed Ledger Technology (DLT).
- Dok mnogi ljudi povezuju blockchain s kripto valutama kao što je Bitcoin, ona ima koristi koje daleko nadilaze mogućnost transakcija kriptovalute. Blockchain tehnologija je vrlo korisna u suvremenim sustavima cyber-obrane, budući da je izgrađena s ciljem prevencije mogućih lažnih aktivnosti. Potrebno je iskoristiti inteligentne mehanizme konsenzusa koji odmah otkrivaju neovlaštene podatke i uklone takve pokušaje.
- Sigurnost i integritet podataka u fazi prikupljanja i uporabe važna je tema koju vladine agencije i privatni sektor sada vode ozbiljnije. Jedan primjer vladinih akcija za promicanje sigurnosti podataka je GDPR, koji ima za cilj povećati transparentnost na način na koji različiti povezani uređaji prikupljaju podatke i kako se kasnije koristi kad se kreće u druge sustave.
