Automatizacija stvara nove poslove
Izvor: The manufacturer

Nova studija otkrila je da poduzeća koja brzo prelaze na robote obično zapošljavaju nove radnike i stvaraju nova radna mjesta, dok su gubici radnih mjesta u industriji koncentriraniji u firmama koje to mijenjaju sporije.

Studiju u suautorstvu profesora ekonomije s MIT-a, Darona Acemoglua, Clair Lelarge, starijeg ekonomskog istraživača u Banque de France i Centra za istraživanje ekonomske politike; i Pascual Restrepo, docent ekonomije na Sveučilištu u Bostonu – ispituje uvođenje robota u francusku proizvodnju, detaljno razrađujući poslovnu dinamiku i implikacije na rad.

Nalazi istraživanja podržavaju teoriju da proizvođači koji usvajaju robote rano smanjuju troškove proizvodnje i rastu na štetu konkurenata čiji troškovi ostaju isti.

Zaista, studija pokazuje da je povećanje industrijskih robota za 20% u proizvodnji od 2010. do 2015. dovelo do smanjenja zaposlenosti u industriji za 3,2%. Pa ipak, za tvrtke koje su u tom periodu prihvatile robote, radni sati zaposlenih porasli su za 10,9%, a plaće su skromno porasle.

Za provođenje studije, znanstvenici su pregledali gotovo 55 500 francuskih proizvodnih tvrtki, s otprilike 600 kupljenih robota u razdoblju od 2010. do 2015. godine.

U studiji su se, između ostalog, koristili i podaci francuskog Ministarstva industrije, podaci o klijentima francuskih dobavljača robota, carinski podaci o uvoznim robotima i financijski podaci na razini tvrtke koji se odnose na prodaju, zaposlenost i plaće.

598 tvrtki koje su kupile robote, iako je činilo samo 1% proizvodnih tvrtki, činilo je oko 20% ukupne proizvodnje u tom petogodišnjem razdoblju.

Industrije koje u svoje proizvodne linije najviše dodaju roboti bile su farmacija, kemijska industrija i industrija obrade plastike, hrana i pića, metalna industrija i strojevi te automobilska industrija. Oni koji najmanje ulažu u robota uključuju industriju papira i tiska, tekstil i odjeću, izradu uređaja i namještaja.

Automatizacija stvara nove poslove
Izvor: The manufacturer

Tvrtke koje su dodale robote u svoje proizvodne procese postale su produktivnije i profitabilnije, a upotreba automatizacije smanjila je njihov udio u radu, te povećala dio prihoda koji odlaze na radnike, s oko 4% na 6%. Međutim, budući da su njihova ulaganja u tehnologiju potaknula veći rast i veći tržišni udio, dodali su im i više radnika.

Suprotno tome, tvrtke koje nisu dodale robote nisu vidjele promjenu udjela radne snage, a za svakih 10% povećanja broja robota koje su im donijeli konkurenti, ove tvrtke su opazile da im je vlastita zaposlenost pala za 2,5%. Tvrtke koje ne ulažu u tehnologiju izgubile su prednost pred svojim konkurentima.

Dinamika konkurentnosti koju su istraživači pronašli u Francuskoj nalikuje onima u drugom ekonomskom istraživanju koje su nedavno objavili profesori MIT-a.

U nedavnom radu, ekonomisti MIT-a David Autor i John Van Reenen, zajedno s troje koautora, objavili su dokaze koji ukazuju na pad udjela radne snage u SAD-u u cjelini potaknut dobicima “superstar firmi”, koji pronalaze načine smanjiti svoj udio u radu i steći tržišnu moć.

Iako te elitne tvrtke mogu zaposliti više radnika, pa čak i relativno dobro plaćati kako rastu, udio radne snage općenito opada.

Profesor Acemoglu je komentirao: “To je vrlo komplementarno. No, neznatna razlika je ta da „tvrtke superstar“ dolaze iz različitih izvora. Imajući ove pojedinačne podatke na razini tvrtke, u mogućnosti smo pokazati da se mnogo toga tiče automatizacije. “